ZAŠTO SMO GOJAZNI, DOBIJAMO ŠEĆER, HOLESTEROL, VISOK PRITISAK, U ZADNJIH 50-AK GODINA?



Da bismo zadovoljili osnovne gradivne i energetske potrebe sopstvenog tela, jedemo i pijemo. Kada hrana koju jedemo nema ono što je našem telu neophodno, na određenim mestima se javlja nedostatak, a negde višak.  Najvidljiviji slučaj jeste gojaznost. Zatim najčešće slede šećer u krvi, povećanje sadržaja masnoća u krvi, visok pritisak, što za sobom nosi niz drugih posledica.

Ne morate biti lekar da biste prepoznali svoje potrebe. Tome u prilog ide činjenica da je narod bio čeličnog zdravlja u odnosu na današnji prosek pre samo 50-ak godina. Svakako da je tada bilo manje (fakultetski) obrazovanih ljudi. Rešenje je u jednostavnosti. Ljudi su bili i vitkiji nego danas, bez obzira na status ili sredstva kojima su raspolagali.


Setite se šta su naši dedovi  jeli – slaninu, mast, luk crni i beli, crni hleb, pasulj, mleko, kajmak (opet masnoća), sir... Ulja nigde nije ni bilo. Mleko nije bilo obrano i dovođeno u standard 2,8% mlečne masti. 50-ak godina unazad smo sistematski ubeđivani da je mast loša po zdravlje, da treba smanjiti njen unos. Ali, u masnoći je izvor vitamina A, D, E i K. Pored ostalih vitamina, koji su rastvorljivi u vodi i ovi su neophodni da bi organizam bio zdrav.
Vitamin A čuva kožu i sluznice – ne dozvoljava da nas bolest napadne sa te strane. A danas češće nego ikad imamo pojavu raznih ekcema.
Vitamin D je pored vitamina C odgovoran za imunitet i bez njega nema ulaska kalcijuma u kosti. Zato su kosti lako lomljive, kod starijih ljudi su česti lomovi i osteoporoza se javlja previše često.
Vitamin E nas brani od loših uticaja na nivou ćelija – čuva i produžava im život, pa samim tim i ceo organizam čini mlađim i gipkijim.
Vitamin K je neophodan za zgrušavanje krvi, a u starijih osoba njegov nedostatak dovodi do osteoporoze.
Zaključak :

  1. Neka vaša ishrana sadrži dovoljno masnoća životinjskog porekla, ili - ako vam ne prijaju tu je na primer kokosovo ili maslinovo ulje.  Sa ovim masnoćama unećete i dovoljne količine gore pomenutih vitamina. Ne bojte se masnoća, one nas čine jedrim!
  2. Proteine jedite u umerenim količinama. Oni su neophodni kao gradivni element našeg tela ali telo njihovim metabolisanjem stvara kiselu sredinu u kojoj opada sposobnost organizma da se bori protiv bolesti.
  3. Jedite dovoljno povrća. Ono sadrži vitamine i vlakna koja čiste naša creva. Čista creva su uslov zdravlja.
  4. Voće i povrće jedite u odnosu 1:4, odnosno na 1 deo voća probajte da pojedete 4 dela povrća. Voće uvek jedite na prazan stomak.
  5. Ugljene hidrate, bilo da su u obliku običnih slatkiša, šećera, sokova (koji nisu ni u kom slučaju prirodni), peciva, testa, itd., treba jesti što manje. U osnovi, sve su to šećeri i stvaraju kiselu sredinu u telu. Na primer, ako imate utisak kiselog ukusa u ustima, znajte da ste pojeli previše šećera u prostom ili složenom obliku (testa). Tada je dobro da pijete što više vode da biste višak izbacili preko bubrega i da bi se telo očistilo.

Kada usvojimo ovakav način ishrane (koji je i bio jedini prisutan do pre nekog vremena), manja će potreba biti za vodom (koju ćemo unositi i voćem i povrćem ili kroz kuvane obroke). Tu se javlja i odgovor na još jedno pitanje – da li nam je potrebno 2 litra vode svakog dana, i to one koja je dostupna u plastičnim flašama sumnjivog kvaliteta i koja je ustajala na policama super marketa?
Razmislite o sopstvenim potrebama. Slušajte svoje telo. Vratite se korenima i svom zdravlju.

Comments

Popular Posts